Razgovor s povodom – Prof. dr. Damir Ahmić

Uvaženi profesore, prije svega želimo iskazati zahvalnost na učešću u „Razgovoru s povodom“. Uzimajući u obzir Vaše bogato iskustvo na polju sporta, iznimna je čast čuti Vaše stavove na temu uticaja Covid-19 na sport. Znajući  kakva je situacija kada je u pitanju Covid-19,  nameće se pitanje, koliko je velik utjecaj pandemije na opstanak sporta i sportskih dešavanja i kolike su eventualne dugoročne posljedice. Kroz razgovor s Vama želimo barem djelimično dati odgovore na brojna pitanja koja se nameću kada je u pitanju sportski menadžment u doba pandemije. 

1. Koliko je sport općenito bitan segment u životnom ciklusu, da li bi Covid19 mogao ostaviti posljedice na sistem življenja, a i na sport općenito?

Kao posmatrači trenutne situacije, uviđamo koliko je sport sam od sebe zapravo sporedna stvar u životu, propratni segment življenja, a predstavlja veliki uticaj za životni ciklus čovjeka. Sportska dešavanja su dodatni impuls življenja u svijetu, a situacija s Covid-om je napravila prepreku u tom djelovanju, što se osjeti kako na rekreativnom tako i na profesionalnom nivou. Postoji jedan poseban osvrt kada je riječ o ekonomici sporta, a to je spoznaja kvalitete odnosa između ulaganja u sport i ostvarenih rezultata u određenom vremenskom periodu.Težnja je da rezultati i ekonomski učinci sporta budu veći po svojoj vrijednosti od samog ulaganja u sport. Adekvatno osposobljeni, kreativni i stvaralački ljudski potencijali sprovode razvojnu politiku, nauku, tehnologiju u svakom upravljačkom sistemu društva, pa prema tome i u sportu, jer kao što je poznato, ljudi su nosioci reformi, razvoja i progresa u svim ljudskim djelatnostima, a tako i u sportu. Kompletan pravac djelovanja naišao je na prepreku, a ta prepreka je Covid-19. Korona virus napravio je veliki preokret u životu svih nas. Usporio je užurbani način života. Doveo nas je do promišljanja o tome što su zapravo naši prioriteti. Posljednjih mjeseci nemoguće je izbjeći medijske sadržaje vezane uz epidemiju. Virus uzima živote, ali i novac, otežava normalno funkcioniranje pojedinca i zahtijeva veliku prilagodbu na novonastalu situaciju. Europu i svijet zahvatila je epidemija koja se ne pamti desetljećima. Stoga se postavljaju velika pitanja, kako to prevazići i koji modus pronaći da se u najmanju ruku stanje održi na pozitivnoj nuli. Ta pitanja se usko vežu i za sektor sporta.

2. Kakav i koliki je uticaj Covid-a 19 na sistem djelovanja sportskog menadžmenta u samom rješavanju problema sa nastalom situacijom?

Kad se bavimo bilo kojom djelatnošću, počinje se od pitanja, kako je ta djelatnost posložena, na koji način je postavljen kostur funkcionisanja, odnosno sistem organizacije. A prije toga naznaka je na kvalitetu upravljanja. Svaki sistem poslovanja u svijetu sporta zavistan je od kvaliteta sistema upravljanja odnosno menadžmenta (sistem upravljanja). Kako bi se uopće shvatio koncept menadžmenta, potrebno je prvo shvatiti koncept sportske organizacije. Opću, a tako i sportsku organizaciju predstavlja određena grupa ljudi čiji zajednički rad vodi do postizanja zajedničke svrhe, tj. cilja koji pojedinac svojim individualnim radom ne bi uspio postići. Problem kod definiranja menadžmenta posljedica je njegova sadržaja, odnosno širokog shvaćanja te različitog značenja samog pojma menadžment. Tako se pod riječju menadžment misli na menadžment kao postupak, vještinu, znanstvenu disciplinu, struku ili funkciju u nekoj organizaciji. Posebno mjesto pripada procesnom pristupu menadžmentu, odnosno shvaćanju menadžmenta kao jednog procesa. Na menadžment kao vještinu treba gledati kao sposobnost da se manje ili više uspješno, obnašaju funkcije i uloge menadžmenta. Vještina, sama po sebi, stječe se s vremenom i iskustvom. Sposobnost i vještina koja je rečena, izuzetno je važna u situaciji sa Covid-om 19, jer je to  poseban segmet upravljanja u kriznim situacijama.

U ovoj situaciji koju smo označili virusom Covid-19, možemo pronaći odgovore na to kakva je kvaliteta menadžmenta ljudskih resursa za poslovanje savremene sportske organizacije, koji su principi koji se koriste, je li djelotvoran savremeni sportski menadžment u datoj situaciji. Sama situacija je odredila filozofiju djelovanja, pa dolazimo do saznanja po kojoj je čovjek najvrijedniji resurs u sportskoj organizaciji. Menadžment je koordinacija svih resursa koji su nužni da organizacija ostvari svoju svrhu tj. ciljeve. Stoga uviđamo da nastala situacija je uveliko zavisna od kvaliteta vođenja. Dešava se da se neke organizacije, odnosno menadžeri, izdižu iz ove situacije i pokazuju visok kvalitet djelovanja. Po tome vidimo koliko su važne lične predispozicije sportskih menadžera, njihove vještine i sposobnosti pri rješavanju novih problemskih situacija.

3. Koji su to kontrolni momenti koji su najbitniji za segment poslovanja u sistemu upravljanja a poseban značaj imaju u prisustvu Covida-19, koji možemo nazvati upravljanje u kriznim situacijama?

Bitan segment poslovanja je “Kontrola u sportu”. To je aktivnost kojom se potvrđuje, mjeri, upoređuje rezultat sportske organizacije u odnosu na namjere iskazane u organizacijskim planskim dokumentima. S obzirom da ekonomika sporta ekonomske procese u sportu tretira sa stajlištima ulaganja i koristi, zadatak ekonomike sporta je odrediti racionalan način ulaganja sredstava i drugih resursa u razvitak pojedinih područja sporta i utvrditi odgovarajuće metode za valorizaciju ekonomskih učinaka sporta. Kontrola je tu neminovna, posebno je izražajna u kriznoj situaciji, gdje se mora brzo i efikasno djelovati. Veliki problem što je ova krizna sitacija brzo promjenjiva i mora se djelovati tačno i brzo, u mnogim slučajevima vratiti na početak i opet na kraj. Kada je u pitanju trenažni dio sporta, mislim na posao na terenu i na rezultat same igre (utakmica), to je završni dio poslovanja, koji je zadnja stanica djelovanja.  Problem leži u tome, posmatrano s gledišta narodne mase, da je on u prvom planu. Razlog tog shvatanja je što se ništa ne vidi šta se radi iza platna, nego samo ono što je na sceni. A posao iza platna je mukotrpan i težak posao a nevidljiv širokoj  narodnoj masi.

4. Koji je to način na koji se može adekvatno reagovati da bi se pravac djelovanja mogao održati na pravom putu u situaciji sa Covidom-19?

Organizacionu strukturu u ovoj situaciji, možemo uraditi na više načina. Nije ista problematika djelovanja u svim sistemima takmičenja a posebno nije ista po geografskom području.  Dosta veliku ulogu imaju politička dešavanja, koja kroje mnoge odredbe, htjeli mi to priznati ili ne. U opštem životnom ciklusu, vidimo odgodu svih vrsta okupljanja, održavanje digitalne nastave, odlazak u trgovine postaje upitan, socijalna distanca, suzdržavanje od bliskih tjelesnih kontakata među ljudima i uvođenje određenih testova za kontrolu prisutnosti Covid-a za odlazak u inostranstvo samo za određene osobe, samo su neke od mjera koje su uvedene u naš svakodnevni život a nisu iste mjerodavne u cijeloj državi kao ni u cijelom svijetu. Svi ovi navedeni parametri su određene vodilje po kojima se pravi sistem djelovanja sportskih dešavanja. Bez uvrštavanja ovih segmenta, ne možemo napraviti pravac djelovanja. Mnoge pomoćne naučne displine i naučna saznanja iz drugih oblasti su jako bitan faktor, za uvrštavanje u proces djelovanja funkcije sistema.

Kada je u pitanju sport, na kocku su stavljena brojna narodna i međunarodna natjecanja. Primjerice, Olimpijske igre u Tokiju održat će se godinu dana poslije dogovorenog termina a možda i kasnije, kao i Svjetska prvenstva u atletici, stolnom tenisu, Formula 1, brojni maratoni te mnoštvo državnih natjecanja. Odgođena su, nama možda i najvažnija, školsko sportska natjecanja. Djeca se pripremaju za razna  prvenstva, ali je virus poremetio plan i program. Mnoga natjecanja su planirana, državna prvenstva u nogometu, košarci, krosu, atletici, futsalu, rukometu, odbojci i stolnom tenisu. Sportaši sada pokušavaju da održe kondiciju kućnim treninzima u nadi da će se prvenstva ipak održati. Veliki problem je u neizvjesnosti, jer kad se nešto čeka, a ne vidimo vremenski rok tog čekanja!? Sigurno je da je pred svima nama ozbiljan put i zadatak obezbijediti adekvatne uvjete za djelovanje, uz praćenje svih epidemioloških mjera, koji će omogućiti budućim generacijama siguran rast i razvoj u cjelovite ličnosti.

5. Covid-19, kreator sportskih dešavanja, kako možete to definisati?

Svako djelovanje u sportu ne prolazi bez određenih problema koji su stalno prisutni. Stoga se mora naglasiti da je Covid kreator sportskih dešavanja. Kad je u pitanju neka promjena, u rezultatima vidimo da je stanje neizvjesnosti uveliko prisutno u sportskim krugovima, stoga se krajnji ishod situacije s Covid-om ne može najbolje definisati. Kad je u pitanju sportsko okupljanje, zavisni faktor je zdravstveno ministarstvo i briga o zdravlju. Faktor rješavanja problema se odnosi na sportski i zdravstveni sektor. Rezon djelovanja postoji, samo je problem interesna sfera koja je narušavajući faktor. Kad je u pitanju ovaj problem, mišljenja su podijeljena, ali u oba slučaja se može izvesti zaključak a to je da nas svaki problem navodi na neke nove poduhvate koje na kraju mogu i moraju biti pozitivnog karaktera. Dosta zavisnih faktora je u igri, gdje veliki uticaj ima kvalitete vođenja u kriznim situacijama i vizionarsko djelovanje, koje mogu samo najbolji, a u interesu je svih nas, kako u sportu tako i u svim drušvenim i životnim pravcima. Mogu reći da je Covid-19 kreator sportskih dešavanja iz razloga što uvjetuje spremnost pojedinca/sportskog menadžera na kreativnost i inovacije koje će izgraditi sigurne i kvalitetne uslove za druge i omogućiti da sport bude dio svakodnevnice. Covid-19 je postavio svjetske izazove koji će neminovno izgraditi nove modele pristupa u sportu i drugim životnim oblastima.

Razgovor pripremio PR tim studenata Edukacijskog fakulteta Travnik.

By |2020-11-02T18:19:33+00:00Novembar 2nd, 2020|Vijesti FRONT 2017|Komentari isključeni za Razgovor s povodom – Prof. dr. Damir Ahmić

About the Author: