Pedagogija
Nastavni plan III ciklusa studija Pedagogija realizira se kroz tri studijske godine (šest semestara).
Obim studijskog programa trećeg ciklusa studija vrednuje se sa ukupno 180 ECTS, 60 ECTS u jednoj godini, odnosno 30 ECTS u jednom semestru.
Od ukupnih 180 ECTS, 110 ECTS studenti stiču evaluiranjem individualnog istraživačkog rada u svim fazama izrade doktorske disetracije, pisanja seminarskih i publiciranje istraživačkih radova, aktivnim učešćem na međunarodnim konferencijama i međunarodnim projektima, međunarodnom razmjenom i sl.
Preostalih 80 ECTS studenti stiču polaganjem ispita iz obaveznih predmeta u I i II semestru i jednom od 5 izbornih modula u III semestru studija.
Kroz izučavanje obaveznih predmeta studenti doktorskog studija treba da ovladaju savremenom metodologijom naučnog istraživanja kao i modernim kvantitativnim i kvalitativnim metodama istraživanja. Kroz izučavanje izbornih predmeta i pisanje seminarskih i istraživačkih radova iz oblasti doktorske disertacije, studenti doktorskog studija ovladat će najvišim nivoom znanja o tematici određenog užeg naučnog područja.
Svrsishodnost organiziranja III ciklusa – doktorskog studija bazira se na činjenici da studenti – naučni kadrovi educirani kroz planirane izborne istraživačke module unutar naučnih polja mogu dati izvanredan doprinos u razvoju svih oblika djelatnosti navedenog naučnog polja
Educiranje kroz planirane izborne istraživačke module u polju Pedagogija:
- Istraživanja u pedagogiji
- Istraživanje socijalno-pedagoških paradigmi u odgoju i obrazovanju
- Istraživanje u prostoru institucionalnog odgoja i obrazovanja
predstavlja važan segment društvenog sistema od kojeg zavisi uspjeh globalnog društvenog funkcionisanja u koji se integriraju rezultati kao posljedica sistemskog rada.
Neophodno je kontinuirano osposobljavati vrhunske stručnjake i naučnike koji će steći kompetencije za istraživanje i razvoj jednog od najvećih javnih sektora u društvu – sektora odgoja i obrazovanja.
Svjesni velikog broja zaposlenih stručnjaka u obrazovnim institucijama kao i broja odgojno-obrazovnih ustanova i njihove rasprostranjenosti po teritoriji Bosne i Hercegovine, broja i vrste programa koji se realiziraju, broja korisnika odgojno obrazovnih usluga, te broja nevladinih organizacija koje se bave djelatnostima odgoja i obrazovanja, može se pretpostaviti iznimno velika potreba za kontinuiranim istraživanjem i razvojem ovog naučnog polja.
Budući da je polje odgoja i obrazovanja vrlo složeno u okviru kojeg se istovremeno odvija niz stručnih djelatnosti (npr. predškolsko, osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, cjeloživotno obrazovanje i obrazovanje odraslih, odgoj i obrazovanje za različite kategorije učenika, odgoj u domovima i drugim odgojnim ustanovama, razvoj kadrova u preduzećima, promišljanje ključnih pitanja obrazovnih politika u uredima državne i lokalne uprave, školski menadžment i dr.), svaki spomenuti dio sistema odgoja i obrazovanja zahtijeva poseban pristup za promišljanje, istraživanje i razvoj pedagoških djelatnosti.
Ulaskom u evropske integracije bit će potrebno usklađivati sistem odgoja i obrazovanja s trendovima i smjernicama razvoja koje traže relevantne evropske institucije. Stvaranje evropske dimenzije kvalitete i obrazovanja nastavnika i drugih odgojno-obrazovnih stručnjaka u našem kontekstu zahtijeva i visoko specijalizirane stručnjake koji će doprinijeti uspješnoj realizaciji ovih procesa.
Treba naglasiti da se radi o području koje se u današnje vrijeme najbrže mijenja i reformira, a uočava se nedostatak vrhunskih stručnjaka koji će takve reforme adekvatno pripremiti i voditi.