{"id":66527,"date":"2020-11-02T18:16:48","date_gmt":"2020-11-02T18:16:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/?p=66527"},"modified":"2020-11-02T18:19:33","modified_gmt":"2020-11-02T18:19:33","slug":"razgovor-s-povodom-prof-dr-damir-ahmic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/2020\/11\/02\/razgovor-s-povodom-prof-dr-damir-ahmic\/","title":{"rendered":"Razgovor s povodom – Prof. dr. Damir Ahmi\u0107"},"content":{"rendered":"

Uva\u017eeni profesore, prije svega \u017eelimo iskazati zahvalnost na u\u010de\u0161\u0107u u \u201eRazgovoru s povodom\u201c. Uzimaju\u0107i u obzir Va\u0161e bogato iskustvo na polju sporta, iznimna je \u010dast \u010duti Va\u0161e stavove na temu uticaja Covid-19 na sport. Znaju\u0107i\u00a0 kakva je situacija kada je u pitanju Covid-19,\u00a0 <\/em>name\u0107e se pitanje, koliko je velik utjecaj pandemije na opstanak sporta i sportskih de\u0161avanja i kolike su eventualne dugoro\u010dne posljedice. Kroz razgovor s Vama \u017eelimo barem djelimi\u010dno dati odgovore na brojna pitanja koja se name\u0107u kada je u pitanju sportski menad\u017ement u doba pandemije.\u00a0<\/em><\/p>\n

1. Koliko je sport op\u0107enito bitan segment u \u017eivotnom ciklusu, da li bi Covid<\/em>–19 mogao ostaviti posljedice na sistem \u017eivljenja, a i na sport op\u0107enito?<\/em><\/strong><\/p>\n

Kao posmatra\u010di trenutne situacije, uvi\u0111amo koliko je sport sam od sebe zapravo sporedna stvar u \u017eivotu, propratni segment \u017eivljenja, a predstavlja veliki uticaj za \u017eivotni ciklus \u010dovjeka. Sportska de\u0161avanja su dodatni impuls \u017eivljenja u svijetu, a situacija s Covid-om je napravila prepreku u tom djelovanju, \u0161to se osjeti kako na rekreativnom tako i na profesionalnom nivou. Postoji jedan poseban osvrt kada je rije\u010d o ekonomici sporta, a to je spoznaja kvalitete odnosa izme\u0111u ulaganja u sport i ostvarenih rezultata u odre\u0111enom vremenskom periodu.Te\u017enja je da rezultati i ekonomski u\u010dinci sporta budu ve\u0107i po svojoj vrijednosti od samog ulaganja u sport. Adekvatno osposobljeni, kreativni i stvarala\u010dki ljudski potencijali sprovode razvojnu politiku, nauku, tehnologiju u svakom upravlja\u010dkom sistemu dru\u0161tva, pa prema tome i u sportu, jer kao \u0161to je poznato, ljudi su nosioci reformi, razvoja i progresa u svim ljudskim djelatnostima, a tako i u sportu. Kompletan pravac djelovanja nai\u0161ao je na prepreku, a ta prepreka je Covid-19. Korona virus napravio je veliki preokret u \u017eivotu svih nas. Usporio je u\u017eurbani na\u010din \u017eivota. Doveo nas je do promi\u0161ljanja o tome \u0161to su zapravo na\u0161i prioriteti. Posljednjih mjeseci nemogu\u0107e je izbje\u0107i medijske sadr\u017eaje vezane uz epidemiju. Virus uzima \u017eivote, ali i novac, ote\u017eava normalno funkcioniranje pojedinca i zahtijeva veliku prilagodbu na novonastalu situaciju. Europu i svijet zahvatila je epidemija koja se ne pamti desetlje\u0107ima. Stoga se postavljaju velika pitanja, kako to prevazi\u0107i i koji modus prona\u0107i da se u najmanju ruku stanje odr\u017ei na pozitivnoj nuli. Ta pitanja se usko ve\u017eu i za sektor sporta.<\/p>\n

2. Kakav i koliki je uticaj Covid-a 19 na sistem djelovanja sportskog menad\u017ementa u samom rje\u0161avanju problema sa nastalom situacijom?<\/em><\/strong><\/p>\n

Kad se bavimo bilo kojom djelatno\u0161\u0107u, po\u010dinje se od pitanja, kako je ta djelatnost poslo\u017eena, na koji na\u010din je postavljen kostur funkcionisanja, odnosno sistem organizacije. A prije toga naznaka je na kvalitetu upravljanja. Svaki sistem poslovanja u svijetu sporta zavistan je od kvaliteta sistema upravljanja odnosno menad\u017ementa (sistem upravljanja). Kako bi se uop\u0107e shvatio koncept menad\u017ementa, potrebno je prvo shvatiti koncept sportske organizacije. Op\u0107u, a tako i sportsku organizaciju predstavlja odre\u0111ena grupa ljudi \u010diji zajedni\u010dki rad vodi do postizanja zajedni\u010dke svrhe, tj. cilja koji pojedinac svojim individualnim radom ne bi uspio posti\u0107i. Problem kod definiranja menad\u017ementa posljedica je njegova sadr\u017eaja, odnosno \u0161irokog shva\u0107anja te razli\u010ditog zna\u010denja samog pojma menad\u017ement. Tako se pod rije\u010dju menad\u017ement misli na menad\u017ement kao postupak, vje\u0161tinu, znanstvenu disciplinu, struku ili funkciju u nekoj organizaciji. Posebno mjesto pripada procesnom pristupu menad\u017ementu, odnosno shva\u0107anju menad\u017ementa kao jednog procesa. Na menad\u017ement kao vje\u0161tinu treba gledati kao sposobnost da se manje ili vi\u0161e uspje\u0161no, obna\u0161aju funkcije i uloge menad\u017ementa. Vje\u0161tina, sama po sebi, stje\u010de se s vremenom i iskustvom. Sposobnost i vje\u0161tina koja je re\u010dena, izuzetno je va\u017ena u situaciji sa Covid-om 19, jer je to\u00a0 poseban segmet upravljanja u kriznim situacijama.<\/p>\n

U ovoj situaciji koju smo ozna\u010dili virusom Covid-19, mo\u017eemo prona\u0107i odgovore na to kakva je kvaliteta menad\u017ementa ljudskih resursa za poslovanje savremene sportske organizacije, koji su principi koji se koriste, je li djelotvoran savremeni sportski menad\u017ement u datoj situaciji. Sama situacija je odredila filozofiju djelovanja, pa dolazimo do saznanja po kojoj je \u010dovjek najvrijedniji resurs u sportskoj organizaciji. Menad\u017ement je koordinacija svih resursa koji su nu\u017eni da organizacija ostvari svoju svrhu tj. ciljeve. Stoga uvi\u0111amo da nastala situacija je uveliko zavisna od kvaliteta vo\u0111enja. De\u0161ava se da se neke organizacije, odnosno menad\u017eeri, izdi\u017eu iz ove situacije i pokazuju visok kvalitet djelovanja. Po tome vidimo koliko su va\u017ene li\u010dne predispozicije sportskih menad\u017eera, njihove vje\u0161tine i sposobnosti pri rje\u0161avanju novih problemskih situacija.<\/p>\n

3. Koji su to kontrolni momenti koji su najbitniji za segment poslovanja u sistemu upravljanja a poseban zna\u010daj imaju u prisustvu Covida-19, koji mo\u017eemo nazvati upravljanje u kriznim situacijama?<\/em><\/strong><\/p>\n

Bitan segment poslovanja je \u201cKontrola u sportu\u201d. To je aktivnost kojom se potvr\u0111uje, mjeri, upore\u0111uje rezultat sportske organizacije u odnosu na namjere iskazane u organizacijskim planskim dokumentima. S obzirom da ekonomika sporta ekonomske procese u sportu tretira sa stajli\u0161tima ulaganja i koristi, zadatak ekonomike sporta je odrediti racionalan na\u010din ulaganja sredstava i drugih resursa u razvitak pojedinih podru\u010dja sporta i utvrditi odgovaraju\u0107e metode za valorizaciju ekonomskih u\u010dinaka sporta. Kontrola je tu neminovna, posebno je izra\u017eajna u kriznoj situaciji, gdje se mora brzo i efikasno djelovati. Veliki problem \u0161to je ova krizna sitacija brzo promjenjiva i mora se djelovati ta\u010dno i brzo, u mnogim slu\u010dajevima vratiti na po\u010detak i opet na kraj. Kada je u pitanju trena\u017eni dio sporta, mislim na posao na terenu i na rezultat same igre (utakmica), to je zavr\u0161ni dio poslovanja, koji je zadnja stanica djelovanja.\u00a0 Problem le\u017ei u tome, posmatrano s gledi\u0161ta narodne mase, da je on u prvom planu. Razlog tog shvatanja je \u0161to se ni\u0161ta ne vidi \u0161ta se radi iza platna, nego samo ono \u0161to je na sceni. A posao iza platna je mukotrpan i te\u017eak posao a nevidljiv \u0161irokoj\u00a0 narodnoj masi.<\/p>\n

4. Koji je to na\u010din na koji se mo\u017ee adekvatno reagovati da bi se pravac djelovanja mogao odr\u017eati na pravom putu u situaciji sa Covidom-19?<\/em><\/strong><\/p>\n

Organizacionu strukturu u ovoj situaciji, mo\u017eemo uraditi na vi\u0161e na\u010dina. Nije ista problematika djelovanja u svim sistemima takmi\u010denja a posebno nije ista po geografskom podru\u010dju.\u00a0 Dosta veliku ulogu imaju politi\u010dka de\u0161avanja, koja kroje mnoge odredbe, htjeli mi to priznati ili ne. U op\u0161tem \u017eivotnom ciklusu, vidimo odgodu svih vrsta okupljanja, odr\u017eavanje digitalne nastave, odlazak u trgovine postaje upitan, socijalna distanca, suzdr\u017eavanje od bliskih tjelesnih kontakata me\u0111u ljudima i uvo\u0111enje odre\u0111enih testova za kontrolu prisutnosti Covid-a za odlazak u inostranstvo samo za odre\u0111ene osobe, samo su neke od mjera koje su uvedene u na\u0161 svakodnevni \u017eivot a nisu iste mjerodavne u cijeloj dr\u017eavi kao ni u cijelom svijetu. Svi ovi navedeni parametri su odre\u0111ene vodilje po kojima se pravi sistem djelovanja sportskih de\u0161avanja. Bez uvr\u0161tavanja ovih segmenta, ne mo\u017eemo napraviti pravac djelovanja. Mnoge pomo\u0107ne nau\u010dne displine i nau\u010dna saznanja iz drugih oblasti su jako bitan faktor, za uvr\u0161tavanje u proces djelovanja funkcije sistema.<\/p>\n

Kada je u pitanju sport, na kocku su stavljena brojna narodna i me\u0111unarodna natjecanja. Primjerice, Olimpijske igre u Tokiju odr\u017eat \u0107e se godinu dana poslije dogovorenog termina a mo\u017eda i kasnije, kao i Svjetska prvenstva u atletici, stolnom tenisu, Formula 1, brojni maratoni te mno\u0161tvo dr\u017eavnih natjecanja. Odgo\u0111ena su, nama mo\u017eda i najva\u017enija, \u0161kolsko sportska natjecanja. Djeca se pripremaju za razna\u00a0 prvenstva, ali je virus poremetio plan i program. Mnoga natjecanja su planirana, dr\u017eavna prvenstva u nogometu, ko\u0161arci, krosu, atletici, futsalu, rukometu, odbojci i stolnom tenisu. Sporta\u0161i sada poku\u0161avaju da odr\u017ee kondiciju ku\u0107nim treninzima u nadi da \u0107e se prvenstva ipak odr\u017eati. Veliki problem je u neizvjesnosti, jer kad se ne\u0161to \u010deka, a ne vidimo vremenski rok tog \u010dekanja!? Sigurno je da je pred svima nama ozbiljan put i zadatak obezbijediti adekvatne uvjete za djelovanje, uz pra\u0107enje svih epidemiolo\u0161kih mjera, koji \u0107e omogu\u0107iti budu\u0107im generacijama siguran rast i razvoj u cjelovite li\u010dnosti.<\/p>\n

5. Covid-19, kreator sportskih de\u0161avanja, kako mo\u017eete to definisati?<\/em><\/strong><\/p>\n

Svako djelovanje u sportu ne prolazi bez odre\u0111enih problema koji su stalno prisutni. Stoga se mora naglasiti da je Covid kreator sportskih de\u0161avanja. Kad je u pitanju neka promjena, u rezultatima vidimo da je stanje neizvjesnosti uveliko prisutno u sportskim krugovima, stoga se krajnji ishod situacije s Covid-om ne mo\u017ee najbolje definisati. Kad je u pitanju sportsko okupljanje, zavisni faktor je zdravstveno ministarstvo i briga o zdravlju. Faktor rje\u0161avanja problema se odnosi na sportski i zdravstveni sektor. Rezon djelovanja postoji, samo je problem interesna sfera koja je naru\u0161avaju\u0107i faktor. Kad je u pitanju ovaj problem, mi\u0161ljenja su podijeljena, ali u oba slu\u010daja se mo\u017ee izvesti zaklju\u010dak a to je da nas svaki problem navodi na neke nove poduhvate koje na kraju mogu i moraju biti pozitivnog karaktera. Dosta zavisnih faktora je u igri, gdje veliki uticaj ima kvalitete vo\u0111enja u kriznim situacijama i vizionarsko djelovanje, koje mogu samo najbolji, a u interesu je svih nas, kako u sportu tako i u svim dru\u0161venim i \u017eivotnim pravcima. Mogu re\u0107i da je Covid-19 kreator sportskih de\u0161avanja iz razloga \u0161to uvjetuje spremnost pojedinca\/sportskog menad\u017eera na kreativnost i inovacije koje \u0107e izgraditi sigurne i kvalitetne uslove za druge i omogu\u0107iti da sport bude dio svakodnevnice. Covid-19 je postavio svjetske izazove koji \u0107e neminovno izgraditi nove modele pristupa u sportu i drugim \u017eivotnim oblastima.<\/p>\n

Razgovor pripremio PR tim studenata Edukacijskog fakulteta Travnik.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Uva\u017eeni profesore, prije svega \u017eelimo iskazati zahvalnost na u\u010de\u0161\u0107u u \u201eRazgovoru s povodom\u201c. Uzimaju\u0107i u obzir Va\u0161e bogato iskustvo na polju sporta, iznimna je \u010dast \u010duti Va\u0161e stavove na temu uticaja Covid-19 na sport. Znaju\u0107i\u00a0 kakva je situacija kada je u pitanju Covid-19,\u00a0 name\u0107e se pitanje, koliko je velik utjecaj pandemije na opstanak sporta i […]<\/p>\n","protected":false},"author":110,"featured_media":66528,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[991],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66527"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/users\/110"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=66527"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66527\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":66530,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66527\/revisions\/66530"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/media\/66528"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=66527"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=66527"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=66527"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}