{"id":66516,"date":"2020-10-26T19:46:43","date_gmt":"2020-10-26T19:46:43","guid":{"rendered":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/?p=66516"},"modified":"2020-10-26T19:47:49","modified_gmt":"2020-10-26T19:47:49","slug":"razgovor-s-povodom-prof-dr-nermin-mulaosmanovic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/2020\/10\/26\/razgovor-s-povodom-prof-dr-nermin-mulaosmanovic\/","title":{"rendered":"Razgovor s povodom – Prof. dr. Nermin Mulaosmanovi\u0107"},"content":{"rendered":"

Po\u0161tovani profesore, izuzetna nam je \u010dast \u0161to ste prihvatili da budete sagovornik u \u201eRazgovoru s povodom\u201c. S obzirom na Va\u0161e kompetencije u oblasti psihologije i dugogodi\u0161nje iskustvo u radu sa ljudima, smatrali smo da bi Va\u0161 osvrt na trenutnu situaciju i preporuke za o\u010duvanje mentalnog zdravlja bili izuzetno korisni<\/em>.<\/em><\/p>\n

Ve\u0107 neko vrijeme prolazimo kroz jednu potpuno neo\u010dekivanu situaciju izazvanu pandemijom COVID-19 koja zasigurno ima veliki utjecaj na na\u0161e mentalno zdravlje. Ljudi su zbunjeni opre\u010dnim informacijama sa kojima se svakodnevno susre\u0107u, \u0161to dodatno uslo\u017enjava ve\u0107 nepovoljnu situaciju. U obra\u0107anjima zdravstvenih radnika, Civilne za\u0161tite i kriznog \u0161taba, \u010desto se isti\u010de da trebamo biti oprezni u o\u010duvanju tjelesnog zdravlja, ali \u0161ta je sa mentalnim zdravljem? \u010cesto se zanemari podjednako va\u017ean, ako ne i va\u017eniji faktor rizika po zdravlje nego \u0161to je to i sam virus, a to je stres kao odgovor na datu situaciju.<\/em><\/p>\n

Profesore, koliko smo u dana\u0161nje vrijeme svjesni va\u017enosti o\u010duvanja mentalnog zdravlja i da li mu pridajemo dovoljno pa\u017enje?<\/em><\/strong><\/p>\n

Na samom po\u010detku se zahvaljujem na iniciranju razgovora o ovako jednoj va\u017enoj temi tj. mentalnom zdravlju.<\/p>\n

Prije svega potrebno je ista\u0107i da osnovu socijalnog i emocionalnog razvoja, time i blagostanja, funkcioniranja tokom cijelog \u017eivota, predstavlja mentalno zdravlje. Tako\u0111er, odre\u0111ujemo ga i kao mogu\u0107nost osobe da prepozna svoje potencijale, izrazi svoju individualnost, ostvari ciljeve koje je sama odredila, adekvatno se suo\u010dava sa stresom, radi, u\u017eiva u plodovima svoga rada i doprinosi zajednici.<\/p>\n

\u010cini mi se da o mentalnom zdravlju najvi\u0161e pri\u010damo kada je ono naru\u0161eno kao i sada\u00a0 u vrijeme pandemije.\u00a0 Moglo bi se re\u0107i da\u00a0 se nedovoljno govori i pridaje pa\u017enje o principima mentalnog zdravlja i njegovom unapre\u0111enju, a jo\u0161 uvijek\u00a0 postoji stigma osoba sa problemima mentalnog zdravlja.<\/p>\n

Vidimo da je mnogo toga \u0161to \u010dini mentalno zdravlje sada u vrijeme pandemije\u00a0 onemogu\u0107eno, sprije\u010deno, \u0161to dovodi do frustracija odnosno prepreka i te\u0161ko\u0107a\u00a0 koje ometaju zadovoljenje\u00a0 \u010dovjekovih potreba. Kao posljedicu imamo stanje napetosti, nemir, nezadovoljstvo. Pred svima nama\u00a0 su izazovi, kako u profesionalnom tako i u osobnom \u017eivotu.\u00a0 Iako \u010dovjek ima mogu\u0107nost\u00a0 adaptacije kako bi odgovorio na novonastale prilike, mnogima je u toj prilagodbi na novonastalu situaciju ipak potrebna i stru\u010dna pomo\u0107. Stoga je od\u00a0 velikog zna\u010daja kontinuirano raditi na za\u0161titi i unapre\u0111enju mentalnog zdravlja jer nema zdravlja bez mentalnog zdravlja.<\/p>\n

 <\/p>\n

Koji su to faktori koji dovode do naru\u0161avanja mentalnog zdravlja ljudi?<\/em><\/strong><\/p>\n

Broj faktora koji direktno ili posredno doprinose pojavi raznih psihi\u010dkih (i fizi\u010dkih) simptoma izuzetno je velik. Razlikujemo spolja\u0161nje ugro\u017eavaju\u0107e faktore, poput nekih stresnih i traumatskih doga\u0111aja ili neadekvatnih, nezdravih uslova za \u017eivot i unutra\u0161nje \u010dinioce, kao \u0161to su neke genetske predispozicije ili \u2013 uslovno re\u010deno \u2013 negativne osobine li\u010dnosti (npr. agresivnost, pasivnost i sl.). Potpuno sveobuhvatnu listu svih onih \u010dinilaca koji potencijalno ugro\u017eavaju i naru\u0161avaju mentalno zdravlje nije mogu\u0107e sastaviti.<\/p>\n

Me\u0111u \u010destim faktorima koji negativno uti\u010du na mentalno zdravlje su: maladaptivne crte li\u010dnosti, seksualno, fizi\u010dko i emocionalno zlostavljanje i zanemarivanje, te\u017eak temperament, emocionalni problemi, stresni \u017eivotni doga\u0111aji, nisko samopouzdanje, neke porodi\u010dne okolnosti kao\u00a0 \u0161to su: nizak socijalni status, mentalna bolest u porodici, zapostavljanje djeteta, poslovni problemi (gubitak posla, neadekvatno upravljanje konfliktima), interpersonalni problemi: odbacivanje, alijenacija i izolacija, \u0161kolski problemi: neuspjeh u \u0161koli, neadaptivna pona\u0161anja, tako\u0111er neki biolo\u0161ki faktori, ekolo\u0161ki rizici i dr.<\/p>\n

U vrijeme pandemije tu su: <\/strong>izolacija, socijalne\u00a0 distance, ograni\u010denja kretanja, \u0161kola kod ku\u0107e, rad od ku\u0107e i gubitak radnog mjesta, promjene u \u017eivotnoj rutini i drugi.<\/p>\n

Koliko su, prema Va\u0161oj procjeni, izolacija i zastoj normalnog na\u010dina \u017eivota utjecali na mentalno zdravlje ljudi? <\/em><\/strong><\/p>\n

Uticali su u zna\u010dajnoj mjeri. Doga\u0111a se da ljudi ne mogu da zadovolje svoje potrebe, da realiziraju ciljeve, \u0161to uzrokuje frustracije, nemaju kontrolu nad de\u0161avanjima, smanjeno samopouzdanje, ne vjeruju u ovo \u0161to se de\u0161ava. Sve to pove\u0107ava razinu stresa, anksioznost, depresiju,\u00a0 javlja se bespomo\u0107nost. Prijetnja od zaraze ima svoja jedinstvena obilje\u017eja koja dodatno pove\u0107avaju strah, neizvjesnost, zbunjenost i stvara jo\u0161 ve\u0107u nesigurnost i strah koji povratno uti\u010du na procjenu prijetnje, dono\u0161enje odluka i pona\u0161anje.<\/p>\n

\u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n

Uvi\u0111ate li neke razlike me\u0111u spolovima i starosnoj dobi, kada je u pitanju no\u0161enje sa samom situacijom?<\/em><\/strong><\/p>\n

Kada je rije\u010d o ovom pitanju dotakli bismo se emocija. \u010cesto \u010dujemo da \u017eene vi\u0161e izra\u017eavaju svoje emocije i da su osjetljivije. Na emocionalnost se obi\u010dno gleda kao na \u017eensku karakteristiku. Prema kulturolo\u0161kom shvatanju emocija, smatra se da je izra\u017eavanje emocija uvjetovano i podjelom uloga, te kroz razvoj dje\u010daci u\u010de da kontroliraju emocije tuge i straha, ali da slobodno izra\u017eavaju svoj bijes, odnosno agresivnost. Djevoj\u010dice u\u010de da ispoljavaju vlastite emocije bilo kroz pla\u010d, bilo rije\u010dima, ali ne i da budu agresivne. Biolo\u0161ko gledi\u0161te ukazuje na to da su razlike u do\u017eivljavanju i izra\u017eavanju emocija me\u0111u spolovima dijelom uvjetovane utjecajem razli\u010ditih hormona i razlikama u fiziolo\u0161kom funkcioniranju mo\u017edanih struktura.\u00a0Va\u017eno je znati da izra\u017eavanje emocija nije stvar koja je nu\u017eno uvjetovana spolom, ve\u0107 zavisi i od\u00a0 osobina li\u010dnosti same osobe, vje\u0161tina koje posjeduje i razvija. Kroz izra\u017eavanje emocija se osje\u0107a neka vrsta psihi\u010dkog olak\u0161anja dok neizra\u017eavanje mo\u017ee dovesti do nagomilavanja emocionalnih te\u0161ko\u0107a i ako su one negativne, to mo\u017ee dovesti do niza ne\u017eeljenih posljedica i burnih reakcija.<\/p>\n

Sve ovo ukazuje\u00a0 da je svaki pojedinac osjetljiv na razli\u010dite na\u010dine\u00a0 uzimaju\u0107i u obzir njegovu osobnost, \u017eivotno iskustvo i razvijene vje\u0161tine. Od toga uveliko zavisi na\u010din no\u0161enja sa stresorima u vrijeme pandemije. Neka istra\u017eivanja pokazuju da su mu\u0161karci osjetljiviji na infekcije od \u017eena.\u00a0 S druge strane, mu\u0161karci i \u017eene su jednako podlo\u017eni stresu koji oslabljuje\u00a0 imunolo\u0161ki\u00a0 sistem.<\/p>\n

Kada je u pitanju starost op\u0107enito gledano, imunolo\u0161ki sistem starijih osoba je oslabljen u odnosu na mla\u0111e, pa dugotrajno\u00a0 stresno razdoblje mo\u017ee dodatno oslabiti organizam. Emocionalno stanje je, naime, povezano\u00a0 s radom imunolo\u0161kog i endokrinog sistema.\u00a0 Kod starijih \u017eena utvr\u0111ena je povezanost\u00a0 depresivnosti, ljutnje i umora s lo\u0161ijim zdravstvenim statusom, a pozitivan afekt kod starijih\u00a0 mu\u0161karaca povezuje se s boljom procjenom zdravstvenog stanja, vitalnosti i mentalnog zdravlja. Optimizam ima za\u0161titnu ulogu jer u starijoj dobi\u00a0 mo\u017ee osna\u017eiti imunitet. Pritom, naravno, optimizam, nije jedini na\u010din no\u0161enja sa stresom –\u00a0 svako mo\u017ee za sebe prona\u0107i ono \u0161to mu najbolje poma\u017ee.<\/p>\n

 <\/p>\n

Stru\u010dnjaci upozoravaju da nam kriza mentalnog zdravlja tek dolazi. Mo\u017eete li nam re\u0107i ne\u0161to vi\u0161e o tome zbog \u010dega \u0107e se posljedice uzrokovane korona virusom i ekonomskom nesigurnosti odraziti u narednom periodu?<\/em><\/strong><\/p>\n

Ve\u0107 sada je primjetno da je pandemija ostavila trag na mentalno zdravlje, \u0161to je donekle o\u010dekivati u ovakvim situacijama. Do\u0161lo je do pove\u0107anog stresa, ometene su svakodnevne rutine zbog kojih su se ljudi\u00a0 osje\u0107ali dobro i bezbjedno. Anksioznost, depresija, usamljenost su samo neki od problema u vrijeme pandemije.\u00a0 Me\u0111utim,\u00a0 dodatnu te\u0161ko\u0107u predstavlja to \u0161to jedan dio ljudi te\u0161ko govori o tome i rijetko tra\u017ei pomo\u0107, i tek se poku\u0161ava ne\u0161to raditi kada se vi\u0161e ne mo\u017ee dalje. Potrebno je ukazati na zna\u010daj pravovremene intervencije, stru\u010dne podr\u0161ke koja je mnogo efikasnija kada se na vrijeme prepoznaju psiholo\u0161ke tegobe koje mogu naru\u0161iti mentalno zdravlje. Posljedice socijalne izolacije, straha od zaraze i gubitka \u010dlanova porodice pomije\u0161ane s tegobama izazvanim gubitkom prihoda i zaposlenja, \u0107e zasigurno ostaviti traga. Sasvim je jasno da se mentalno zdravlje mora tretirati kao va\u017ean aspekt na\u0161eg odgovora na pandemiju COVID-19 i oporavka, jer zanemarivanje emotivnog zdravlja mo\u017ee dovesti jo\u0161 do dugoro\u010dnih socijalnih i ekonomskih tro\u0161kova kasnije. Posebna zabrinutost postoji za djecu i starije usljed zatvaranja \u0161kola, samoizolacije i straha od bolnica. Dakle, od velike je va\u017enosti nastaviti sa psiholo\u0161kom podr\u0161kom i psihoterapijskim radom. Pomo\u0107 je naro\u010dito potrebna u obrazovnom sistemu, ali u cjelokupnoj zajednici. Va\u017eno je\u00a0 pripremiti planove i programe za bolji sistem usluga mentalnog zdravlja.<\/p>\n

Za\u0161to je ljudima toliko te\u0161ko nositi se sa novonastalom sitacijom?<\/em><\/strong><\/p>\n

Suo\u010davamo se sa situacijom koja je nepredvidljiva i opasna, ne znamo puno o njoj. Radi se o prirodnom, biolo\u0161ki ugra\u0111enom osje\u0107aju straha od nepoznatog. Na\u0161i uobi\u010dajeni na\u010dini pona\u0161anja i suo\u010davanja su na isku\u0161enju i \u010desto nisu dovoljni. Potrebno je, emocionalno i na sve druge na\u010dine, prilago\u0111avati se\u00a0 novoj situaciji, a to je te\u0161ko, naporno i tra\u017ei na\u0161e dodatne resurse. Zato smo, zapravo, ranjiviji\u00a0 nego ina\u010de. Suo\u010deni smo sa visokim stepenom neizvjesnosti i nesigurnosti. Ljudi su navikli da imaju kontrolu u mnogim poljima svog\u00a0 \u017eivota, a sad imamo jednu drugu situaciju gdje ne mo\u017eemo uticati na de\u0161avanja vezana za pandemiju. Nemogu\u0107nost zadovoljenja nekih potreba, realizacije ciljeva, dru\u017eenja, sve to\u00a0 stvara odre\u0111ene psiholo\u0161ke probleme. Pandemija\u00a0 traje jedan du\u017ei period i to uti\u010de na na\u0161e kapacitete i strategije no\u0161enja sa iznenadnim situacijama, stoga je potrebno stalno obnavljanje i osvje\u017eavanje resursa koje imamo uz povezanost sa drugima, me\u0111usobnu pomo\u0107,\u00a0 socijalnu podr\u0161ku i pomo\u0107 stru\u010dnjaka. <\/strong>Sve ovo je na jedan vremenski period promijenilo stilove \u017eivota ljudi, na\u010din funkcionisanja, boravak u zatvorenom prostoru, izostajanje sa posla, iz \u0161kole, fizi\u010dka distanca od ljudi, prijatelja, rad na druga\u010diji na\u010din od ku\u0107e, sve je to\u00a0 izazvalo strah, krizu, stres, anksioznost, depresivnost, ljutnju, usamljenost i mnoge druge psiholo\u0161ke probleme. Potpuno je normalno da smo na ovakav na\u010din reagirali u ovim trenucima, imamo razne asocijacije i strukturi\u0161emo na\u0161e misli poku\u0161avaju\u0107i objasniti ono \u0161to nam se doga\u0111a. Me\u0111utim,\u00a0 ako du\u017ee traje i ozbiljno spre\u010dava na\u0161e funkcionisanje, te ako krizne situacije prevazilaze na\u0161e trenutne kapacitete da se sa njom suo\u010dimo,\u00a0 znak je da treba da preduzmemo korake koje savjetuju stru\u010dnjaci ili da se javimo za psiholo\u0161ku pomo\u0107. Konkretni znakovi mogu da budu: da se ne mo\u017eete koncentrisati izvjesno vrijeme, preokupirani ste mislima o bolesti, ne mo\u017eete da razmi\u0161ljate ni o \u010demu osim bolesti, smrti, kako pre\u017eivjeti, ostat \u0107ete bez posla, ne\u0107ete imati novca, ne spavate no\u0107ima, imate bolove u tijelu, pretjerano znojenje, osje\u0107ate se bespomo\u0107no, \u010desto ulazite u konflikt sa \u010dlanovima porodice, promjene u ishrani, ne razgovarate ni sa kim, pretjerano kori\u0161tenje cigareta, alkohola, \u010desto se ljutite i dr.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n

Da li su mentalne bolesti jo\u0161 uvijek tabu tema u na\u0161em dru\u0161tvu? Kako mo\u017eemo pomo\u0107i u procesu detabuiziranja te tematike? <\/em><\/strong><\/p>\n

Na\u017ealost itekako jeste,\u00a0 kao \u0161to je navedeno prije,\u00a0 o mentalnim bolestima\u00a0 govorimo kada se dese neki psiholo\u0161ki problemi. Sama sredina etiketira ljude koji \u017eele raditi na svom problemu, ljudi se javljaju kada alarm ve\u0107\u00a0 odavno bude upaljen, stoga je potrebno preventivno djelovanje (educiranje), kontinuirano raditi na za\u0161titi i unapre\u0111enju mentalnog zdravlja.<\/p>\n

\u0160ta konkretno mo\u017ee uraditi svaki pojedinac kako bi unaprijedio mentalno zdravlje?<\/em><\/strong><\/p>\n

\u010cesto je potrebno filtriranje informacija iz spolja\u0161njeg okru\u017eenja kako bi\u00a0 \u010dovjek adekvatno funkcionisao i na taj na\u010din prihvatljivo do\u017eivio\u00a0 neizvjesnosti i prijetnje.\u00a0 Za o\u010duvanje mentalnog zdravlja nemamo univerzalne recepte, ali\u00a0 se pokazalo jako va\u017enim usmjeriti se na adekvatno interpretiranje doga\u0111aja,\u00a0 odgovoriti na zahtjeve sredine ( u ovoj situaciji\u00a0 po\u0161tovati mjere), odr\u017eati vezu sa bliskim osobama (u ovoj situaciji radi se o fizi\u010dkoj distanci a ne socijalnoj- brojni su drugi na\u010dini komuniciranja kako bi se odr\u017eala povezanost), sa\u010duvati emocionalnu ravnote\u017eu, sa\u010duvati zadovoljavaju\u0107u sliku o sebi, sa\u010duvati osje\u0107aj kompetentnosti i mo\u0107i, podsticati optimizam i pozitivno vjerovanje, raditi na svojim socijalnim vje\u0161tinama, tra\u017eiti socijalnu podr\u0161ku, a ako je\u00a0 potrebna i stru\u010dna pomo\u0107- ne oklijevati.<\/p>\n

Konkretno bi bilo jako va\u017eno:\u00a0\u00a0 prihvatiti sebe\u00a0 i okolnosti u kojima smo se na\u0161li,\u00a0 razgovarati o tome, podijeliti svoja osje\u0107anja\u00a0 (prihvatiti i omogu\u0107iti izra\u017eavanje misli i osje\u0107aja), podsticati osje\u0107aj kontrole (uvijek ima ne\u0161to \u0161to ipak mo\u017eemo kontrolisati), njegovati prijateljstvo\u00a0 (pove\u017eite se, budite u kontaktu), dati doprinos zajednici, biti aktivan, ne pribjegavati alkoholu kako bi se rje\u0161avali problemi, u\u010diti ne\u0161to novo iz nastalih situacija, baviti se kreativnim aktivnostima u zavisnosti od situacije, prona\u0107i vrijeme za sebe, pronala\u017eenje podr\u0161ke drugih (u ovoj krizi primarno na daljinu, virtualno), potrebno je stalno i dosljedno davati protute\u017eu nemiru i neugodi koji bi se mogli kumulirati kroz ovo uistinu stresno vrijeme, iznimno va\u017eno organizirati dnevni ritam, koristiti alternative na\u0161im rutinama koje ne mo\u017eemo upra\u017enjavati,\u00a0 njegovati svoje zdravlje\u00a0 i umanjiti nevolje i naravno obratiti se za pomo\u0107, ako je potrebna.<\/p>\n

U vrijeme\u00a0 pandemije jo\u0161 neke od preporuka su: smanjite konzumaciju vijesti, pobrinite se za jasnu strukturu dana, odvojiti vrijeme za brigu i nastaviti dalje sa drugim aktivnostima, socijalna mre\u017ea i povezivanje s okolinom, \u00a0njegovati optimizam.<\/p>\n

\u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n

Mo\u017eete li nam za kraj dati neki savjet ili preporuku za one koji su po prvi put osjetili anksioznost, tjeskobu, otu\u0111enost, bezna\u0111e i napade panike ili op\u0107enito preporuke za o\u010duvanje mentalnog zdravlja?<\/em><\/strong><\/p>\n

Svaki \u010dovjek se ponekad na\u0111e u nekoj nenadanoj situaciji\u00a0 kada je trebamo\u00a0 prihvatiti i\u00a0 sagledati koje snage imamo za prevazila\u017eenje odre\u0111enih problema u toj situaciji. Tra\u017eenje na\u010dina da se rizik pretvori u potencijal je veoma va\u017eno kao i preuzmanje aktivne uloge u razvijanju vlastitih potencijala, te odgovornosti za razumijevanje i mijenjanje vlastite pozicije. Potrebno je znati da\u00a0 odre\u0111ene situacije i problemi mogu dovesti i do pozitivnih ishoda, ne samo negativnih, do na\u0161eg ja\u010danja, osobnog razvoja i \u0161irenja novih pogleda jer \u0107emo vidjeti koliko smo fleksibilni, koliko su nam neke druge stvari zanimljive, koliko smo jaki i\u00a0 sposobni da se nosimo i s te\u0161kim situacijama.\u00a0 Veliki broj psiholo\u0161kih problema uzrokuje na\u0161a li\u010dna\u00a0 interpretacija tih doga\u0111aja, a ne sami doga\u0111aji za koje mi mislimo da nam prave probleme.\u00a0 Okida\u010de na\u0161ih odma\u017eu\u0107ih emocija i disfunkcionalnog pona\u0161anja nalazimo \u010desto u na\u0161im kognitivnim distorzijama. Stoga je potrebno raditi na kognitivnoj restrukturaciji kako bi mijenjali na\u0161e odma\u017eu\u0107e emocije\u00a0 kao \u0161to je anksioznost, depresija, u poma\u017eu\u0107e, a tako i na\u0161a neadaptivna pona\u0161anja. Va\u017eno je prepoznati na\u0161a odma\u017eu\u0107a uvjerenja, sagledati koje su na\u0161e snage za prevazila\u017eenje nastalih problema. \u010cesto kada sagledamo posljedice na\u0161ih neadaptivnih pona\u0161anja, postaje nam jasnije kako se dalje pona\u0161ati.\u00a0 Mnogo puta imamo brojne alternative koje treba koristiti, te\u00a0 potruditi se \u017eivjeti u skladu sa vrijednostima. Me\u0111utim kada osjetimo da je na\u0161e funkcionisanje i dalje ote\u017eano ili onemogu\u0107eno nakon poku\u0161aja samopomo\u0107i, obavezno se javiti stru\u010dnjacima koji se bave mentalnim zdravljem.<\/p>\n

Razgovor pripremio PR tim studenata Edukacijskog fakulteta Travnik.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Po\u0161tovani profesore, izuzetna nam je \u010dast \u0161to ste prihvatili da budete sagovornik u \u201eRazgovoru s povodom\u201c. S obzirom na Va\u0161e kompetencije u oblasti psihologije i dugogodi\u0161nje iskustvo u radu sa ljudima, smatrali smo da bi Va\u0161 osvrt na trenutnu situaciju i preporuke za o\u010duvanje mentalnog zdravlja bili izuzetno korisni. Ve\u0107 neko vrijeme prolazimo kroz jednu […]<\/p>\n","protected":false},"author":118,"featured_media":66517,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[991],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66516"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/users\/118"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=66516"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66516\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":66519,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66516\/revisions\/66519"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/media\/66517"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=66516"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=66516"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=66516"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}