{"id":62901,"date":"2018-09-08T15:20:11","date_gmt":"2018-09-08T15:20:11","guid":{"rendered":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/?p=62901"},"modified":"2018-09-08T15:20:11","modified_gmt":"2018-09-08T15:20:11","slug":"studenti-pr-tima-eft-i-fts-obiljezili-medjunarodni-dan-pismenosti-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/2018\/09\/08\/studenti-pr-tima-eft-i-fts-obiljezili-medjunarodni-dan-pismenosti-2\/","title":{"rendered":"Studenti PR tima EFT i FTS obilje\u017eili Me\u0111unarodni dan pismenosti"},"content":{"rendered":"<p>Povodom svjetskog dana pismenosti \u010dlanovi PR tima studenata EFT i FTS, \u017eeljeli su skrenuti pa\u017enju na na\u010din pisanja putem dru\u0161tvenih mre\u017ea. Mladi sve manje pi\u0161u gramati\u010dki ispravno, koriste skra\u0107enice i emotikone. Tim povodom napravljeno je istra\u017eivanje kojim je \u00a0obuhva\u0107eno 107 ispitanika sa podru\u010dja op\u0107ine Travnik, starosne dobi od 14 do 25 godina. Pitanja su se odnosila na uticaj dru\u0161tvenih mre\u017ea na pismenost.<\/p>\n<p>Pismenost je prvi i najva\u017eniji korak \u010dovjekovog napretka. Stoga je, i pravo na pismenost, kao dio prava na obrazovanje, jo\u0161 od 1948. godine bilo ugra\u0111eno u Op\u0107u deklaraciju o ljudskim pravima. Evropa ima najmanju stopu nepismenih ljudi kad se radi\u00a0 analizira mogu\u0107nosti obrazovanja, ali tu se javlja novi problem. Ne radi se samo o nepismenosti na taj na\u010din, ve\u0107 i o nepismenosti na dru\u0161tvenim mre\u017eama i u javnom prostoru: od novinskih tekstova, televizijskih emisija i reklama pa do slu\u017ebenih dokumenata. Analizom odgovora zaklju\u010dili smo da nas tehnolo\u0161ki napredak \u010dini prili\u010dno pasivnim kad je u pitanju razmi\u0161ljanje o pravilima pisanja, jer nam poma\u017eu pravopisne provjere na na\u0161im ra\u010dunarima, neko \u0107e nam ve\u0107 podvu\u0107i crvenu crtu ispod nepravilno napisane rije\u010di. Upravo tu se javlja problem, crvena crta se ne mo\u017ee podvu\u0107i u \u017eivom govoru.\u00a0 Jedan od \u010destih problema jeste izbjegavanje pisanja velikog slova na po\u010detku re\u010denice ili u osobnim imenima, te izostavljanje interpukcijskih znakova.<\/p>\n<p><strong><em>U nastavku slijedi analiza ankete.<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Na pitanje broj jedan koje glasi: Da li obra\u0107ate pa\u017enju na gramati\u010dke gre\u0161ke prilikom pisanja na dru\u0161tvenim mre\u017eama?, 72% ispitanika odgovorilo je sa DA, a 28% sa NE. Iz ovog zaklju\u010dujemo da ve\u0107ina mladih\u00a0 vodi ra\u010duna o na\u010dinu pisanja na dru\u0161tvenim mre\u017eama, i da im je stalo do dokazivanja vlastite pismenosti. Iako se na dru\u0161tvenim mre\u017eama komunicira na neformalnoj razini, javlja se sve ve\u0107i broj ljudi koji ne znaju osnovna pravila pravopisa i gramatike.<\/p>\n<p>Na drugo pitanje koje glasi: Da li na\u010dinom pisanja prilikom kori\u0161tenja dru\u0161tvenih mre\u017ea postajemo nepismeniji?, 62,6% ispitanika odgovorilo je sa DA, a 37,4% sa NE. Analiza odgovora ukazuje da je mi\u0161ljenje ve\u0107ine ispitanika da su dru\u0161tvene mre\u017ee doprinijele pove\u0107anju nepismenosti, i da pismenost nije samo poznavanje slova.<\/p>\n<p>Na tre\u0107e pitanje koje glasi: Da li ispravljate gre\u0161ke va\u0161ih sugovornika?, 55,1% ispitanika odgovorilo je sa DA, a 44,9% sa NE. Mo\u017eemo zaklju\u010diti da je odnos izjedna\u010den. Zbog \u010dega je to tako sa sigurno\u0161\u0107u ne znamo, mo\u017eda uslijed nepoznavanja pravila gramatike sugovornici ne mogu ni uo\u010diti gre\u0161ke. Pored toga, mo\u017eda ne \u017eele ulaziti u konflikt sa osobom koja nije ispravno napisala, ili je rije\u010d o starijim ljudima kojima se iz po\u0161tovanja prema njihovim godinama ne usudi govoriti \u0161ta je ispravno, a \u0161ta ne. Analizom ovog odgovora \u0107emo se jo\u0161 baviti u budu\u0107im istra\u017eivanjima.<\/p>\n<p>Na \u010detvrto pitanje koje glasi: Da li koristite skra\u0107enice?, 74,8% odgovorilo je sa DA, a 25,2% je odgovorilo sa NE. Analizom grafikona uo\u010dili smo da ciljana grupa mladih ljudi koristi skra\u0107enice u svom svakodnevnom govoru, to mogu biti skra\u0107enice bilo koje vrste kori\u0161tene kako u me\u0111usobnom razgovoru sa vr\u0161njacima, tako i u pisanom i govornom obliku kroz razgovor sa drugim ljudima.<\/p>\n<p>Na posljednje anketno pitanje koje glasi: Da li koristite emotikone umjesto rije\u010di?, 47,7% je odgovorilo sa DA, dok je 52,3% odgovorilo sa NE.\u00a0 U novije vrijeme ljudi umjesto pisane rije\u010di koriste emotikone koji govore umjesto njih, tako \u0107emo na dru\u0161tvenoj mre\u017ei poput Vibera ili Facebook-a \u010desto nai\u0107i na slikovite poruke od na\u0161ih prijatelja , putem kojih \u0107e nas zvati vani ili tra\u017eiti neku pomo\u0107.<\/p>\n<p>Ovo mini istra\u017eivanje potvrdilo je mi\u0161ljenje da je nepismenost sve prisutnija me\u0111u mladima i da je ovo problematika kojom se svi zajedno moramo ozbiljnije baviti. Nije problem ako mladi zbog brzine napi\u0161u pogre\u0161no, problem je ako ne znaju kako napisati pravilno.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Povodom svjetskog dana pismenosti \u010dlanovi PR tima studenata EFT i FTS, \u017eeljeli su skrenuti pa\u017enju na na\u010din pisanja putem dru\u0161tvenih mre\u017ea. Mladi sve manje pi\u0161u gramati\u010dki ispravno, koriste skra\u0107enice i emotikone. Tim povodom napravljeno je istra\u017eivanje kojim je \u00a0obuhva\u0107eno 107 ispitanika sa podru\u010dja op\u0107ine Travnik, starosne dobi od 14 do 25 godina. Pitanja su se [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":118,"featured_media":62899,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[1010],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62901"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/users\/118"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=62901"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62901\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":62902,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/62901\/revisions\/62902"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/media\/62899"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=62901"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=62901"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=62901"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}