{"id":61466,"date":"2018-04-09T08:17:00","date_gmt":"2018-04-09T08:17:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.eft.ba\/web\/?p=61466"},"modified":"2018-04-09T08:17:00","modified_gmt":"2018-04-09T08:17:00","slug":"sportska-edukacija-motoricki-razvoj-djece","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/2018\/04\/09\/sportska-edukacija-motoricki-razvoj-djece\/","title":{"rendered":"Sportska edukacija: motori\u010dki razvoj djece"},"content":{"rendered":"<p>Motori\u010dki razvoj djeteta ne mo\u017eemo gledati izolirano ve\u0107 razvoj djeteta moramo gledati kroz skladan fizi\u010dki, motori\u010dki, emocionalni i kognitivni razvoj. Razvoj motorike kod djeteta podrazumijeva njegovu sve ve\u0107u sposobnost kori\u0161tenja vlastitog tijela i baratanje predmetima te mu pokret slu\u017ei kao alat za postizanje nekog cilja. Za motori\u010dki razvoj od iznimne je va\u017enosti da se ono odvija normalnim putem, odnosno da se ne o\u010dekuje od djeteta da izvodi kompleksne strukture pokreta i kretnji prije nego \u0161to usvoji i savlada osnovna gibanja i pokrete. Motori\u010dki razvoj se mo\u017ee definirati kao proces kroz koji dijete u\u010di obrasce kretanja i motori\u010dka znanja (Malina, Bouchard, Bar &#8211; Or, 2004).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Napredak u motori\u010dkom razvoju vidljiv je kroz pojavu novih vje\u0161tina,pojavu finijih pokreta, pobolj\u0161anje u rezultatu kretanja, povezivanje kretanja, te kroz rezultate testova koji procjenjuju stupanj odre\u0111enog znanja odnosno motori\u010dki razvoj. Svako dijete ima potencijal da razvije i nau\u010di veliki broj osnovnih obrazaca kretanja. Zbog razli\u010ditosti u motori\u010dkom razvoju, kod neke djece \u0107e se primijetiti minimalne promjene, neka djeca \u0107e stagnirati dok \u0107e kod neke djece biti primjetan kontinuirani razvoj. Razvoj motori\u010dkih sposobnosti u ranim godinama djetetova razvijanja usko je povezan s tempom rasta i razvoja (neuro &#8211; muskularno razvijanje, tjelesne karakteristike, fiziolo\u0161ke predispozicije).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Motori\u010dki razvoj je kontinuirani proces koji ovisi o interakciji vi\u0161e faktora. To su:&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>\u017eiv\u010dano &#8211; mi\u0161i\u0107no sazrijevanje (visok genetski udio)<\/li>\n<li>tjelesne karakteristike djeteta (veli\u010dina tijela, proporcije, tjelesni sastav)<\/li>\n<li>tempo rasta i razvoja (faze ubrzanog rasta smjenjuju se s fazama razvoja)<\/li>\n<li>rezidualni efekti prija\u0161njih motori\u010dkih iskustava uklju\u010duju\u0107i prenatalne kretnje<\/li>\n<li>nova motori\u010dka iskustva, do\u017eivljaji (stimulacija, vje\u017ebanje i povezivanje razli\u010ditih pokreta).<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Vrlo bitnu ulogu u motori\u010dkom razviju igra i okolina te roditelji i podra\u017eaji koje prima od njih. Motori\u010dki repertoar formira se do\u017eivljavanjem okoline i motori\u010dkim podra\u017eajima. O njima ovisi djetetova motori\u010dka budu\u0107nost, odnosno ho\u0107e li dijete biti tjelesno aktivno kada odraste. Razli\u010diti tipovi obitelji i razli\u010dite okoline pru\u017eaju djetetu razli\u010dite do\u017eivljaje i mogu\u0107nosti \u0161to zna\u010di da \u0107e neka djeca ste\u0107i vi\u0161e, odnosno manje motori\u010dkih iskustava.<\/p>\n<p>Motori\u010dki razvoj odvija se u dva smjera:&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Cefalo &#8211; kaudalni smjer<\/li>\n<li>Proksimalno &#8211; distalni smjer<\/li>\n<\/ul>\n<p>Cefalokaudalni smjer nam govori da dijete prvo po\u010dinje kontrolirati voljne pokrete glave i vrata, zatim ruke te na kraju kontrolira pokrete nogama. Proksimalnodistalni smjer ukazuje na to da dijete kontrolira pokrete od sredine trupa prema ekstremitetima (Neljak, 2009). Pokrete rukom kontrolira prvo u ramenom zglobu, zatim u laktu i na kraju kontrolira pokrete \u0161ake i prstiju.<\/p>\n<p>FAZE MOTORI\u010cKOG RAZVOJA<\/p>\n<p>Motori\u010dki razvoj djece mo\u017eemo podijeliti u 7 faza:<\/p>\n<p>faza refleksnih pokreta,<\/p>\n<p>faza spontanih pokreta,<\/p>\n<p>faza osnovnih pokreta i kretnji,<\/p>\n<p>faza osnovne senzomotorike,<\/p>\n<p>faza osnovnih gibanja,<\/p>\n<p>faza preciznije motorike,<\/p>\n<p>faza lateralizacije (Neljak, 2009).<\/p>\n<p>Dok se faza refleksnih i spontanih, faza osnovnih pokreta i gibanja te faza osnovne senzomotorike odnosi na prve dvije godine djetetovog \u017eivota, ostale \u010detiri faze mo\u017eemo uo\u010diti kod djece pred\u0161kolske dobi.<\/p>\n<p>Osnovna gibanja se kod djece u prvoj i drugoj godini \u017eivota nalaza u fazi po\u010detnog usavr\u0161avanja dok \u0107e se kasnije u pred\u0161kolskoj dobi nastaviti u fazi naprednijeg usavr\u0161avanja, stabilizacije i automatizacije. U petoj godini zapo\u010dinje faza preciznije senzomotorike gdje se pojavljuju precizniji i uskla\u0111eniji rad mi\u0161i\u0107a ruku, \u0161aka i prstiju kod bilo kojih pokreta. Kod djece se uo\u010dava mnogo preciznije baratanje predmetima, pokreti su smireniji, kontinuiraniji i izvode se sigurnije. Faza lateralizacije javlja se u \u0161estoj ili sedmoj godini u kojoj se kod djeteta pojavljuje prirodan izbor dominantne strane tijela. 22 Prema (Clarku, Metcalfe 2002) motori\u010dki razvoj slikovito je predo\u010den kao penjanje na planinu. To je proces koji traje vi\u0161e godina i usko je povezan s osobnim vje\u0161tinama i porivima koje osobu vode prema planini. Penjanje na planinu i motori\u010dki razvoj povezuju i regresije i progresije napretka.<\/p>\n<p>Dosezanje vrha planine u motori\u010dkom razvoju karakterizira dostizanje visoke razine kretnih sposobnosti. Priprema za penjanje na planinu mo\u017eemo povezati s prenatalnim razvojem ili genetskom strukturom roditelja (\u0160alaj,2012).<\/p>\n<p>Planina je podijeljena u pet perioda motori\u010dkog razvoja:&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Refleksni period (ro\u0111enje do 2 tjedna)<\/li>\n<li>Predadaptacijski period (od 2 tjedna do prve godine)<\/li>\n<li>Period temeljnih obrazaca (od prve do sedme godine)<\/li>\n<li>Kontekstualno specifi\u010dni period (od sedme do jedanaeste godine)<\/li>\n<li>Period vje\u0161tine (jedanaesta godina)<\/li>\n<\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Motori\u010dki razvoj djeteta ne mo\u017eemo gledati izolirano ve\u0107 razvoj djeteta moramo gledati kroz skladan fizi\u010dki, motori\u010dki, emocionalni i kognitivni razvoj. Razvoj motorike kod djeteta podrazumijeva njegovu sve ve\u0107u sposobnost kori\u0161tenja vlastitog tijela i baratanje predmetima te mu pokret slu\u017ei kao alat za postizanje nekog cilja. Za motori\u010dki razvoj od iznimne je va\u017enosti da se ono [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":61467,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[1000],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61466"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=61466"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61466\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":61468,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61466\/revisions\/61468"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/media\/61467"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=61466"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=61466"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=61466"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}