{"id":60061,"date":"2018-03-14T07:52:36","date_gmt":"2018-03-14T07:52:36","guid":{"rendered":"http:\/\/www.eft.ba\/web\/?p=60061"},"modified":"2018-03-14T07:52:36","modified_gmt":"2018-03-14T07:52:36","slug":"matematicari-jednoglasni-ojlerova-formula-je-najljepsa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/2018\/03\/14\/matematicari-jednoglasni-ojlerova-formula-je-najljepsa\/","title":{"rendered":"Matemati\u010dari jednoglasni: Ojlerova formula je najljep\u0161a"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;line-height: 150%;background: #FCFCFC;margin: 0cm 0cm 7.5pt 0cm\">Ojlerov identitet, ili neke od formula Pitagorine teoreme rijetko se pominju u istom kontekstu sa najboljim kompozicijama Mocarta, ili slikama Van Goga. Me\u0111utim, za ljude koji vole matematiku, posmatranje lijepe matemati\u010dke formule aktivira iste zone u mozgu, kao i posmatranje nekog umjetni\u010dkog djela.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;line-height: 150%;background: #FCFCFC;margin: 0cm 0cm 7.5pt 0cm\">Matematika, ba\u0161 kao i umjetnost, izaziva reakciju u nivou prefrontalnog korteksa, kojeg zovemo i &#8220;emocionalni mozak&#8221;.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;line-height: 150%;background: #FCFCFC;margin: 7.5pt 0cm 7.5pt 0cm\">U istra\u017eiva\u010dkom radu, objavljenom u \u010dasopisu Frontiers in Human Neurosciences, se navodi da je 15 matemati\u010dara ocijenilo 60 matemati\u010dkih formula kao \u201elijepe\u201c, \u201eneutralne\u201c ili \u201eru\u017ene\u201c, a zatim su istra\u017eiva\u010di koristili funkcionalnu magnetnu rezonancu kako bi se uslikala mo\u017edana aktivnost matemati\u010dara dok su im pokazivali pomenute formule.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;line-height: 150%;background: #FCFCFC;margin: 0cm 0cm 7.5pt 0cm\">One koje su bile ozna\u010dene kao najljep\u0161e podstakle su aktivnost u prefrontalnom korteksu, tj. u dijelu mozga koji &#8220;vidi&#8221; ljepotu kao kada stojimo ispred nekog umjetni\u010dkog remek djela ili slu\u0161amo muziku.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;line-height: 150%;background: #FCFCFC;margin: 7.5pt 0cm 7.5pt 0cm\">Profesor Semir Zeki ka\u017ee \u201eZa mnoge od nas matemati\u010dke formule djeluju suho i nepristupa\u010dno, ali za matemati\u010dara jedna\u010dina mo\u017ee predstavljati utjelovljenje ljepote. Ljepota formule mo\u017ee proizilaziti iz jednostavnosti, simetrije, elegancije ili izra\u017eavanja nepromjenjive istine. Prema Platonu, apstraktni kvalitet matematike izra\u017eava krajnji vrhunac ljepote\u201c.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;line-height: 150%;background: #FCFCFC;margin: 7.5pt 0cm 7.5pt 0cm\">Formule ozna\u010dene kao najljep\u0161e bile su Ojlerov identitet i neke od formula Pitagorine teoreme. Ljepota Ojlerove formule je u njenoj jezivoj eleganciji, a sastoji se iz minimalno broja simbola, u kojima su objedinjene klju\u010dne oblasti matematike:\u00a0<em>e\u00a0<\/em>&#8211; (realna) analiza, pi &#8211; geometrija, trigonometrija, i &#8211; algebra, kompleksna analiza i\u00a00,1 &#8211; aritmetika.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;line-height: 150%;background: #FCFCFC;margin: 7.5pt 0cm 7.5pt 0cm\">Kao najru\u017enije ozna\u010deni su beskona\u010dni niz Srinivase Ramanud\u017eana i Ko\u0161i-Rimanova funkcionalna jedna\u010dina. Profesor Zeki navodi da se mnogi dijelovi mozga aktiviraju kada gledamo u neku jedna\u010dinu, ali kada matemati\u010dar gleda lijepu jedna\u010dinu, tada reaguje emocionalni mozak, odnosno prefrontalni korteks, kao da posmatra lijepu sliku ili slu\u0161a muziku. Ovi rezultati dovode do klju\u010dnog pitanja u istra\u017eivanju estetike, o kojem se raspravlja jo\u0161 iz klasi\u010dnog vremena, a to je da li se estetska iskustva mogu kvantificirati.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ojlerov identitet, ili neke od formula Pitagorine teoreme rijetko se pominju u istom kontekstu sa najboljim kompozicijama Mocarta, ili slikama Van Goga. Me\u0111utim, za ljude koji vole matematiku, posmatranje lijepe matemati\u010dke formule aktivira iste zone u mozgu, kao i posmatranje nekog umjetni\u010dkog djela. Matematika, ba\u0161 kao i umjetnost, izaziva reakciju u nivou prefrontalnog korteksa, kojeg [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":110,"featured_media":60062,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[999,991],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/60061"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/users\/110"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=60061"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/60061\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":60063,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/60061\/revisions\/60063"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/media\/60062"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=60061"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=60061"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=60061"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}