Bolonjska deklaracija je zajedni\u010dka deklaracija evropskih ministara obrazovanja potpisana u Bolonji 19. juna 1999. godine, a odnosi se na reformu sistema visokog obrazovanja u Evropi, uklju\u010duju\u0107i i Bosnu i Hercegovinu.<\/p>\n
Ciljevi Bolonjske deklaracije i Bolonjskog procesa
\u2022 Prihvatanje sistema lako prepoznatljivih i usporedivih stepena, me\u0111u ostalim uvo\u0111enjem dodatka diplomi (Diploma Supplement), kako bi se promicalo zapo\u0161ljavanje evropskih gra\u0111ana i me\u0111unarodna konkurentnost evropskog sistema visokog obrazovanja.
\u2022 Prihvatanje sistema temeljenog na dva glavna ciklusa, preddiplomskom i diplomskom. Pristup drugom ciklusu zahtijeva uspje\u0161no zavr\u0161en prvi ciklus studija koji mora trajati najmanje tri godine. Stepen postignut nakon prvog ciklusa treba odgovarati evropskom tr\u017ei\u0161tu rada odgovaraju\u0107om razinom kvalifikacije. Drugi ciklus vodit \u0107e ka magistarstvu i\/ili doktoratu, kao \u0161to je to slu\u010daj u mnogim evropskim zemljama.
\u2022 Uvo\u0111enje bodovnog sistema, kao \u0161to je ECTS, kao prikladnog sredstva u promicanju naj\u0161ire razmjene studenata. Bodovi se mogu postizati i izvan visoko\u0161kolskog obrazovanja, uklju\u010duju\u0107i i cjelo\u017eivotno u\u010denje, pod uvjetom da ih prizna univerzitet koje prihvata studenta.
\u2022 Unapre\u0111ivanje mobilnosti prevladavanjem zapreka slobodnom kretanju, posebno: studentima dati priliku za u\u010denje, omogu\u0107iti im pristup studiju i relevantnim slu\u017ebama; nastavnicima, istra\u017eiva\u010dima i administrativnom osoblju, priznati i valorizirati vrijeme koje su proveli u Evropi istra\u017euju\u0107i, predaju\u0107i ili u\u010de\u0107i, bez prejudiciranja njihovih statutarnih prava.
\u2022 Unapre\u0111ivanje evropske saradnje u osiguravanju kvalitete u cilju razvijanja usporedivih kriterija i metodologija.
\u2022 Unapre\u0111ivanje potrebne evropske dimenzije u visokom \u0161kolstvu, posebno u razvoju nastavnih programa, me\u0111uinstitucionalnoj saradnji, \u0161emama mobilnosti i integrisanih programa studija, obuke i istra\u017eivanja.
Bosna i Hercegovina je potpisala Bolonjsku deklaraciju 18. septembra 2003. godine<\/p>\n
Primjena Bolonjskog sistema na Fakultetu za tehni\u010dke studije<\/p>\n
Fakultet za tehni\u010dke studije, od svog osnivanja kao Grafi\u010dki fakultet (2006.), primjenjuje standarde Bolonjskog procesa i prema Bolonjskoj deklaraciji (1999.) nastoji dosti\u0107i postavljene ciljeve od kojih je \u0161est temeljnih: dodatak diplomi (Supplement), ciklusi, ECTS, mobilnost studenata, QA, Evropska dimenzija u visokom obrazovanju, ali isto tako uklju\u010duje se u postizanju nivoa koji podrazumijeva razvoj novih ciljeva: doktorski studij, cjelo\u017eivotno u\u010denje, sudjelovanje studenata u odlu\u010divanju i u\u010denje u kojem student zauzima centralnu ulogu u nastavnom procesu.<\/p>\n
Jedan od primarnih ciljeva Bolonjskog procesa koji predvi\u0111a postojanje tri ciklusa obrazovanja na visoko\u0161kolskim institucijama. Studijski programi podijeljeni su na studijske godine i semestre i izvode se u skladu sa kalendarom aktivnosti, organizacije i realizacije studijskih programa koji se usvaja na po\u010detku svake akademske godine. <\/p>\n
U skladu sa ECTS sistemom prenosa bodova (ECTS studijski bodovi odgovaraju kriterijima Evropskog sistema prijenosa kredita \u2013 European Credit Transfer System \u2013 ECTS), obim studijskog programa iznosi 60 ECTS studijskih bodova u jednoj studijskoj godini, odnosno 30 ECTS studijskih bodova u jednom semestru. Broj studijskih bodova za pojedini predmet odre\u0111uje se prema ukupnom optere\u0107enju studenta (teorijska i\/ili prakti\u010dna nastava, vje\u017ebe, seminari i sl.), vremenu rada studenta na samostalnim zadacima (doma\u0107i zadaci, projekti, seminarski radovi i sl.) i vremenu za u\u010denje kod pripreme za provjeru znanja i ocjenjivanje (testovi, zavr\u0161ni ispit i sl.). Odre\u0111ivanje vrijednosti jednog ECTS boda definisana su Pravilnikom o formiranju ECTS-a, a na\u010din vrednovanja rada studenata i jedinstveni sistem ocjenjivanja odre\u0111en je Odlukom Senata Univerziteta.<\/p>\n
Pravilima studiranja za I ciklus studija na Fakultetu pobli\u017ee se defini\u0161u i ure\u0111uju na\u010dini organizacije i izvo\u0111enja I ciklusa studija koji vodi do akademske titule i stru\u010dnog zvanja dodiplomskog studija (The degree of Bachelor) ili ekvivalenta u skladu sa Pravilnikom o kori\u0161tenju akademskih titula i stjecanju stru\u010dnih i nau\u010dnih zvanja i sadr\u017eaju javnih isprava koje izdaje Univerzitet, kao i druga pitanja koja se odnose na izvo\u0111enje nastavnog procesa, prava i obaveza studenata. Dodiplomski studij za stjecanje diplome I ciklusa studija traje tri godine, a vrednuje se sa 180 ECTS studijskih bodova, nakon \u010dega student stje\u010de akademsku titulu, odnosno stru\u010dno zvanje bakalaureat\/bachelor za odre\u0111enu oblast, uz bli\u017eu oznaku odsjeka ili smjera te naznaku da se radi o zavr\u0161enom I ciklusu visokog obrazovanja.<\/p>\n
U II ciklusu studijskog programa iznosi 60 ECTS bodova u jednoj studijskoj godini, odnosno 120 ECTS bodova u dvije studijske godine. Broj ECTS bodova za pojedini predmet odre\u0111uje se prema ukupnoj optere\u0107enosti studenata i prema istom principu. Kandidat koji zavr\u0161i drugi ciklus studija stje\u010de akademsku titulu i zvanje magistar za odre\u0111enu oblast uz bli\u017eu oznaku odsjeka ili smjera. Za studij II ciklusa iz grupe tehni\u010dkih nauka u trajanju od dvije studijske godine sa ostvarenih 120 ECTS studijskih bodova, \u0161to sa I ciklusom studija ukupno iznosi 300 ECTS studijskih bodova, pored zvanja magistar dodaje se i zvanje diplomirani in\u017einjer sa naznakom odsjeka ili smjera.<\/p>\n
Realizacija III ciklusa – doktorskog studija planirana je s po\u010detkom akademske 2015\/2016. godine. Nau\u010dno zvanje koje se stje\u010de zavr\u0161etkom doktorskog studija je doktor nauka za nau\u010dnu oblast iz koje je kandidat odbranio doktorsku disertacijuprema Pravilima za III ciklus studija koja su usvojena na sjednici SenataUniverziteta. <\/p>\n
Dodatak diplomi koji se izdaje uz diplomu slijedi model koji su razvili Evropska komisija, Vije\u0107e Evrope i UNESCO\/CEPES. Svrha dodatka diplome je pru\u017eanje informacija radi pobolj\u0161anja me\u0111unarodne transparentnosti i odgovaraju\u0107eg akademskog i stru\u010dnog priznavanja kvalifikacije (diploma stepena\/ciklusa studija i sl.). Izra\u0111en je da bi opisao prirodu, nivo, kontekst, sadr\u017eaj i status programa studija koji je osoba (navedena na originalnoj kvalifikaciji uz ovaj dodatak) uspje\u0161no zavr\u0161ila. Ne smije sadr\u017eavati subjektivne procjene, izjave o ekvivalenciji ili sugestije o priznavanju. Potrebno je navesti tra\u017eene informacije u svim dijelovima dokumenta. Na mjestima gdje informacije nisu navedene potrebno je objasniti razlog. Propisani obrazac dodatka diplomi sastavni je dio ECTS informacijskog paketa (Kataloga predmeta) svake organizacione jedinice tako da su studenti upoznati sa njegovim sadr\u017eajem. <\/p>\n
ECTS bodovi su broj\u010dana vrijednost (1\u201360) koja se dodjeljuje predmetima\/kursevima da bi se opisao koeficijent optere\u0107enja studenta prilikom savladavanja predvi\u0111enog gradiva. Oni oslikavaju koli\u010dinu rada koju svaki predmet\/kurs zahtijeva u odnosu na ukupnu koli\u010dinu rada koja je potrebna da se zavr\u0161i cijela studijska godina u odre\u0111enoj instituciji, tj. predavanja, prakti\u010dan rad, seminari, konsultacije, rad na terenu, samostalno u\u010denje u biblioteci ili kod ku\u0107e i ispiti ili druge aktivnosti procjenjivanja postignutog uspjeha. ECTS bodovi reprezentuju cjelokupan rad studenta, a ne samo vrijeme provedeno na nastavi.<\/p>\n
Za cjelo\u017eivotno u\u010denje kao jedan od temeljnih ciljeva Bolonjskog procesa, strategijom Fakulteta za tehni\u010dke studije previ\u0111eni su instrumenti za ostvarivaje tih ciljeva i implementaciju istog uspostavljanjem sistema obrazovanja na Fakultetu kroz tri ciklusa studiranja, organizovano preno\u0161enje znanja i iskustava i istra\u017eivanje problema. Cijeli proces obrazovanja se posmatra kao oblik pedago\u0161ke komunikacije izme\u0111u nastavnika i studenta u cilju razvoja li\u010dnosti i individualnosti svakog studenta, a ne samo stjecanje znanja iz pojedinih nastavnih predmeta.<\/p>\n
Ishodi u\u010denja su iskazi kojima se izra\u017eava \u0161to student treba znati, razumjeti i\/ili biti u stanju demonstrirati nakon odre\u0111enog perioda u\u010denja. Definisanje ishoda u\u010denja u nastavnim planovima i programima upu\u0107uje na pristup koji je usmjeren na studente. Takav pristup podrazumijeva da se u fokus stave potrebe studenata nasuprot potrebama nastavnika. Pristup usmjeren na studente podrazumijeva nove pristupe podu\u010davanju i u\u010denju, efikasne strukture podr\u0161ke i vo\u0111enja, te nastavne planove i programe jasnije fokusirane na studente na sva tri ciklusa studija. Tipi\u010dna o\u010dekivanja u smislu uspjeha i sposobnosti vezanih za kvalifikacije koje predstavljaju zavr\u0161etak svakog od bolonjskih ciklusa sastoje se od sljede\u0107ih elemenata: znanje i razumijevanje, primjena znanja i razumijevanja, generi\u010dke kognitivne vje\u0161tine, dono\u0161enje sudova, sposobnosti komuniciranja i vje\u0161tine u\u010denja, autonomna odgovornost studenta i rad sa drugima.<\/p>\n
U\u010de\u0161\u0107e studenata u odlu\u010divanju Svjesni reforme visokog obrazovanja i principa Bolonjskog procesa koji se te\u017ee dosti\u0107i i ostvariti, menad\u017ement Univerziteta je kompletan koncept ostvarivanja djelatnosti visokog obrazovanja prilagodio studentima, njihovim potrebama i o\u010dekivanjima \u010dime je Student je ravnopravan partner u ostvarivanju svih djelatnosti unutar prostora visokog obrazovanja i posmatra se kao u\u010desnik u procesu obrazovanja na visoko\u0161kolskoj ustanovi sa interaktivnim u\u010de\u0161\u0107em u svim podru\u010djima rada i djelovanja visoko\u0161kolske ustanove. Student je u centru de\u0161avanja svih aktivnosti i uspostavljaju se povratne veze koje studentu omogu\u0107avaju partnerski odnos u cilju unapre\u0111enja prostora visokog obrazovanja. Mjesto studenata u procesu odlu\u010divanja i njihova uloga definisana je u Statutom Univerziteta u Travniku, te su studenti uklju\u010deni u rad Nastavno-nau\u010dnih vije\u0107a na fakultetu preko svojih predstavnika koji imaju ravnopravan status u izno\u0161enju problema, diskutovanju i predlaganju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Bolonjska deklaracija je zajedni\u010dka deklaracija evropskih ministara obrazovanja potpisana u Bolonji 19. juna 1999. godine, a odnosi se na reformu sistema visokog obrazovanja u Evropi, uklju\u010duju\u0107i i Bosnu i Hercegovinu. Ciljevi Bolonjske deklaracije i Bolonjskog procesa\u2022 Prihvatanje sistema lako prepoznatljivih i usporedivih stepena, me\u0111u ostalim uvo\u0111enjem dodatka diplomi (Diploma Supplement), kako bi se promicalo zapo\u0161ljavanje […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[963],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/42071"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=42071"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/42071\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=42071"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=42071"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.eft.ba\/web\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=42071"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}